“Milosrđe je prvi Božji atribut. Ono je Božje ime. Nema situacija iz kojih ne možemo izići, nismo osuđeni utopiti se u živomu pijesku.” – Papa Franjo

„Hvala ti Gospodine, što si dao velike ljude koji su obogatili svoje vrijeme, a obogaćuju i sve generacije i vremena. Hvala ti za tvoga i našega sv. Antu “, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uvodeći u misno slavlje i proslavu blagdana sv. Antuna Padovanskoga, u petak 13. lipnja u franjevačkom samostanu na Poljudu u Splitu.

Središnja proslava u tom najvećem svetištu sv. Ante na našoj obali započela je blagoslovom novog kipa sv. Ante, smještenom u obnovljenom dvorištu samostana. Kip sv. Ante zagledanog u Bibliju i s Malim Isusom u rukama djelo je akademskog kipara Kažimira Hraste. Apsidu oko kipa obogatile su brončane ploče s četiri plitka reljefa na kojima je prikazan život sv. Ante, a koje je izradio akademski kipar fra Joakim Jaki Gregov.  Perivoj je obogaćen i podnim mozaikom, radom akademskog slikara Jeronima Tišljara, koji prikazuje sv. Antu u trenutku kada je, razočaran ljudima koji nisu marili za Boga, propovijedao ribama. Idejni nacrt cjelovitog uređenja vanjskog dijela svetišta napravio je arhitekt  Florijan Škunca.

Tisuće vjernika Splita i okolice, štovatelja padovanskog sveca krenulo je potom u tradicionalnu procesiji oko svetišta, noseći cvijećem okićeni kip sv. Ante, a potom je u dvorištu služena svečana misa, koju je svojom pjesmom animirao mješoviti župni zbor pod vodstvom č.s. Lidije Čotić.

“Nije slučajno da školska godina završava oko blagdana sv. Ante jer upravo je on bio nastavnik, i to vrlo zanimljiv. To znamo po njegovim tekstovima koji su zapisani i koje danas mi čitamo. U jednom tekst kaže ovako: 'Riječ je živa kad govori život. Neka zato prestanu riječi, a neka progovore djela. Prepuni smo riječima, prazni djelima'. Školske klupe su danas prazne, a svetišta i crkve pune. Mnoštvo ljudi želi čuti tog velikog profesora i biti njegovi učenici“, rekao je nadbiskup Barišić u homiliji. Pojasnio je kako je obrazovanje i znanje važno, no da smo kroz povijest svjedoci da najinteligentniji i najobrazovaniji ljudi ne čine samo dobra i uzvišena djela, već mogu svoj narod voditi putem propasti. Navodeći kao primjer pojedince u Izraelu koji su dali izraditi zlatno tele, kao i tvorce totalitarnih ideologija, upozorio je da znanje, talenti i pouzdanje u vlastitu mudrost bez Boga i ljubavi prema bližnjemu za sobom ostavljaju ruševine na kojima onda buduće generacije gube nadu i teško mogu graditi svoj prosperitet. „Sv. Ante našao je izvor svoje mudrosti i nadahnuća u Isusu Kristu i pokušao je tu Radosnu vijest svojim životom svjedočiti i donositi bližnjima. Molio je slušajući. Stvorio je u sebi tišinu da bi Boga mogao čuti i otvoriti srce za njegove darove. Nama danas upravo to nedostaje – tišina, da bi mogli čuti Gospodina i svoje bližnje. Naši odnosi zatrpani su brojnim riječima i argumentima, a malo slušamo i uvažavamo druge. Ne razumijemo se ni na materinskom jeziku. Upravo zato nas sv. Ante poziva na manje riječi, a više djela“, naglasio je i nadodao da ne živimo slobodu u punini te da smo pozvani nanovo je otkriti i sa svojim bližnjima živjeti.

Nadbiskup je istaknuo da je sv. Ante mnoge duhovne i tjelesne rane izliječio molitvom i zagovorom te kako je potrebno pogledati značenje te riječi. „Zagovarati znači sići u ljudsku stvarnost, među probleme i patnje. Znači dijeliti taj križ s bratom čovjekom, a ne ostati po strani. Takav pristup liječi i ozdravlja. Toga smo svi potrebni danas“, posvijestio je i spominjući kako su svi danas došli moliti zagovor sv. Ante za svoje najmilije, no ako nam to ostane samo na riječima, a mi ništa ne učinimo da upoznamo i zajedno mijenjamo stvarnost osoba za koje molimo, ništa nismo naučili od sv. Ante. „I mi možemo, poput sv. Ante, oživljavati. Puno je danas zamrlih odnosa, prijateljskih i obiteljskih. Što radimo po tom pitanju? Oživljavamo li te odnose ljubavlju prema osobi?“. Zamolio je sv. Antu da nam pomogne da i mi svojim životom, nadom i ljubavlju budemo nanovo rođeni i postanemo učenici i učitelji, prijatelji Boga i ljudi.