Premda broj izložaka nije velik, muzejska zbirka u poljudskom samostanu čuva nekoliko dragocjenih umjetnina.
Uz poljudski samostan životom i djelom bila su povezana dva redovnika, sitnoslikar fra Bone Razmilović i drvorezbar fra Fulgencue Bakotić.
Fra Bone Razmilović (Radmilović; Split, 1626.- 1678.) ispisao je i oslikao temperom na pergameni dva psaltira. U prvom svesku koji ima 107 folija stranice su ukrašene inicijalima i minijaturama s raznobojnim isprepletenim vrpcama, cvijećem i kukcima, dok se na 30. foliji u inicijalu potpisao: FRA BONE RAZMILOVICH 1670. Drugi, na istovjetan način ukrašen psaltir ima 77 folija, a na 45. foliju umjetnikov je potpis u latinskoj verziji: F. BONAVENT. SPALATENSIS FACIEBAT ANNO SALUT MDCLXXV. Razmilović nije radio figuralne kompozicije, već je umetao bakropise koje slobodno boji. Iako je praksa rukopisnoga oslikavanja knjiga u XVII. stoljeću posve zastarjela, fra Bonini psaltiri u spoju tradicije i svježega, stiliziranog rukopisa kojim oblikuje biljni i životinjski svijet, predstavljaju provincijalni ali posve vlastit likovni svijet.
Na sličan se način izražavao i drvorezbar i redovnik u poljudskom samostanu fra Fulgencije Bakotić (Kaštel Gomilica, 1716.- Amelija u Umbriji, 1792.). Dva se njegova raspela čuvaju u samostanskoj zbirci. Posebno je dojmljivo veće raspelo nastalo ugledanjem na gotičke izrađevine u splitskim crkvama (Juraj Petrović), na kojima Krist visi mrtav, ispaćena, išibana, okrvavljena i izranjena tijela i lica obrubljena gustim pramenovima kose i okrunjena trnovom krunom. Isusovo je ispaćeno tijelo prekrito ranama iz kojih kapa zgrušana krv: ta muka i tjeskoba, smrtni hropac i jeza otvornih usta, odaju ne samo duboku i strastvenu Bakotićevu suživ1jenost s Kristovom sudbinom već i upućenost u suvremenu religioznu psihologiju.
Od ostalih slika u zbirci zavrijeđuje spomen lijepi prikaz sv. Ante Padovanskog s Djetetom, koji se u naglašenoj ljupkosti svetačkoga lika i sentimentalnom izrazu približava načinu slikara Nicole Bambinija (Venecija, 165 1.-1739.). Bassanovski predložak ima slika Polaganje u grob, dok se medu portretima ističe realistički prikaz fra Bernardina Vukovića (1712.-1757.) koji se istaknuo temeljitim proširenjem samostana.
Crkva i samostan posjeduju lijepu zbirku srebrnih liturgijskih predmeta. Najstarijaje gotička ladica za tamjan (XV. St.) gotičkorenesansni kalež (XVI. st.), dok se od predmeta baroknoga stila ljepotom izvedbe izdvaja ophodno raspelo s likovima Krista, Marije i poprsjima svetaca.
U Muzeju su izložene i dragocjenosti samostanske pismohrane i knjižnice. Kao Bula pape Kalista III. iz 1457. godine kojom se podjeljuju oprosti svima koji za Gospine blagdane i prvih nedjelja u mjesecu pohode Poljudsko svetište i udjele milostinju za izgradnju. Izložena je bula kojom papa Leon X. 1520. godine proglašava Tomu Nigrisa skradinskim biskupom.