Preminuo fra Stjepan Pupić Bakrač

Javljamo braći franjevcima, rodbini, prijateljima i znancima da je dana 28. veljače 2018. u 80. godini života, 61. godini redovništva i 54. godini svećeništva, nakon kratke bolesti u Gospodinu preminuo

FRA STJEPAN PUPIĆ BAKRAČ

franjevac
 
 
Sprovodni obredi za pokojnog fra Stjepana bit će u subotu 3. ožujka u 12 sati na groblju „Lovrinac“ u Splitu. Odmah nakon sprovodnih obreda uslijedit će sv. Misa u samostanskoj crkvi na splitskom Poljudu.

 

Fra Stjepan Pupić Bakrač rođen je u Otoku kod Sinja na Svetkovinu Gospodnjeg utjelovljenja, 25. ožujka 1938. godine, od oca Andrije i majke Luce r. Bilobrk. Kršten je odmah dan nakon rođenja u Župi sv. Luke u Otoku, a sakrament svete potvrde je primio 1. srpnja 1948. u istoj župi. U Makarskoj i Sinju završava prvih šest razreda klasične gimnazije. Maturirao je u Zadru 1957. godine, kada započinje i novicijat na Košljunu. 1958. godine polaže privremene zavjete, te nakon odsluženja vojnog roka nastavlja studij filozofije u Samoboru i Zadru. Godine 1963. u Zadru polaže svečane zavjete u Redu Male braće, te je sljedeće godine zaređen za đakona i prezbitera. Od 1964. djeluje u Samostanu Male braće u Dubrovniku gdje upisuju Višu muzičku i Višu pedagošku školu. 1966. godine uprava mu Provincije dopušta polaganje licencijata na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Fra Stjepan je, osim rečenog, na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao njemački jezik i hrvatsku povijest. Od 1969. do 1971. djeluje kao kapelan časnih sestara franjevki u Zadru na Voštarnici, a od 1974. do 1976. vrši službu župnog vikara u Puli. Od 1976. do 1979. u službi je gvardijana splitskog samostana na Poljudu, gdje dvije godine vrši i službu župnika. Od 1979. do 1982. vjeroučitelj je studenata u Dubrovniku, kada odlazi za samostanskoga vikara na Hvar. S Hvara 1985. godine odlazi u Rožat gdje ostaje sve do 1994. godine kada je premješten u Trogir. Vršio je i službu definitora od 1991. do 1994. godine. U Samostanu na Dridu vršio je službu predstojnika i župnika, a u lipnju 2006. godine biva premješten u Samostan sv. Ante na Poljud gdje ostaje sve do svoje smrti.

Fra Stjepan je bio iznimnih intelektualnih sposobnosti, o čemu svjedoče i gore navedene diplome različitog smjera. Ta činjenica je odredila i fra Stjepanovo raznovrsno djelovanje. Djelovao je kao profesor, kao pastoralni djelatnik i  voditelj crkvenih zborova, ali i kao uspješni i uporni građevinar-zidar. Ovo potonje je čak obilježilo njegov životni put. Gdjegod je bio, sklonost ga je vodila prema obnovi zapuštenih crkava, ponajviše vlastitim rukama i zidarskim vještinama. Tako je, primjerice, u župi Svetoga Jakova na Čiovu kod Trogira temeljito obnovio čak sedam crkava, većih i manjih, redom građevina od značenja povijesne kulturne baštine. Slično je uradio s obnovom samostanske crkve Uznesenja Marijina na Poljudu u Splitu. Ti veliki zahvati nisu uvijek išli bez određenih napetosti s lokalnim i regionalnim nadležnim ustanovama, pa i crkvenim, ali, na kraju, valja reći da su ti crkveni objekti, posebno oni na Čiovu, spašeni od daljnjeg propadanja. Lokalni (trogirski) djelatnik, koji je bio veliki osporavatelj fra Stjepanovih pothvata u obnovi zapuštenih crkava, nakon sretno završenih radova izrekao fra Stjepanu javnu pohvalu (u tisku).

Uz taj i drugi materijalni rad, fra Stjepan se nastavio stručno baviti hrvatskim jezikom, napose na području sintakse, fonetike i pravopisa. Može se kazati da je u tome bio vrhunski stručnjak, te je njegov uži krug žalio da se tom poslu nije posvetio u profesionalnom smislu. Do zadnjeg svojeg dana i druge je poticao na čistoću hrvatskog jezika, kadikad do mjere koju drugi nisu mogli slijediti. Dodajmo još da je bio zaljubljenik i u latinski jezik, na sličan način i u istom području kao i u hrvatski.

Valja istaknuti da je fra Stjepana kao franjevca posebno resila krepost (zavjet) siromaštva. Nikada nije pokazivao sklonost bogaćenju, niti se – u danim okolnostima, kakvih je bilo – želio osobno okoristiti. U svemu je težio istinitosti i pravednosti, a u raspravama striktnoj  logičnosti, što subesjednicima nije uvijek bilo lako slijediti. Svoje višegodišnje zdravstvene poteškoće nosio je veoma samozatajno.            

Našemu bratu fra Stjepanu Pupiću Bakraču zahvaljujemo za sve dobro koje je učinio za svojeg ovozemaljskog života. Neka ga Gospodin svojim milosrđem očisti i uvede u svoj mir!

 

fra Bernardin Škunca

CRKVENE STATISTIKE ŽUPE SV. TROJICE NA POLJUDU U SPLITU ZA 2017. GODINU

Stanovnika:                   oko 5.400

 

RIMOKATOLIKA             oko 4.300

 

Za blagoslov obitelji na popisu imamo  oko 840 obitelji.

 

KRŠTENJA :   134                        2016. (147)     

 

CRKVENO VJENČANI: 124            2016. (120)          

                  

CRKVENO POKOPANI: 37             2016. (28)   

                

PRVOPRIČESNICI: 36                  2016. (46)               

 

KRIZMANICI:  33                        2016. (46)

 

Župnu katehezu pohađa oko 100 vjeroučenika.

 

RAZNE SKUPINE U ŽUPI:

Dječji zbor                  15            s. Lidija Čotić

Župni  zbor                 22            s. Lidija Čotić

Vis “ABBA”                  10             Ante Poljak

Ministranti                  25             fra Tomislav Hrstić

Čitači odrasli               20             s. Lidija Čotić

Liturgijsko-kat. grupa   30            fra Frano Delić

MNK Sv. Ante              20             Miro Renić 

Frama                        35             fra Tomislav Hrstić

Prvopričesnici             40              s. Lidija Čotić    

Krizmanici                  25              fra Tomislav Hrstić

Prvi srednje                40              fra Tomislav Hrstić

 

VJERSKI TISAK: oko 50 kom.

Mali Koncil ( Mak) 10 kom, Glas Koncila 10 kom, Veritas 5 kom, Radosna vijest 5 kom, Živo Vrelo 10 Alojzije Stepinac 5 kom, Dobri otac Antić 4 kom, Brat Franjo 3 kom, Naša ognjišta 3 kom, Katolički tjednik 1 kom.

OSTALE AKTIVNOSTI U ŽUPI

Nakon što je završila ova pastoralna Godina očinstava, ušli smo u novu pastoralnu godinu koja se posvećena majkama: Godinu majčinstva. U rujnu 2018. godine naša nadbiskupija će biti domaćin Trećeg nacionalnog susreta katoličkih obitelji koji će se održati u Splitu i Solinu.

Ove je godine naša župa Svete Trojice na Poljudu proslavila 50. obljetnicu djelovanja. Za nju smo se pripremali prigodnom trodnevnicom i misom na sam dan proslave 15. listopada koju je vodio naš nadbiskup mons. Marin Barišić. Tom je prigodom u Glasu Koncila izišla i reportaža o župi. U župi smo ustanovili Župno-pastoralno i Ekonomsko vijeće koje je odobrio naš nadbiskup u veljači ove godine. Vijeće broji 15 članova koji su najbliži suradnici u župnim  i samostanskim aktivnostima. 

U pastoralnom radu s mladima obnovili smo mjesno bratstvo Franjevačke mladeži. Oko 30 mladih je primljeno u Framu, a na tjednim susretima zna biti i oko 40 mladih koji se sastaju četvrtkom navečer. U Katoličkoj ligi naše nadbiskupije imamo jednu malonogometnu ekipu koja je u godinu dana iz 2. lige ušla u 1. ligu gdje se natječe 12 najboljih ekipa sa područja naše nadbiskupije. Bili smo i domaćini predbožićne duhovne obnove na kojoj je bilo oko 150 mladih iz 27 župa u nadbiskupiji. Na misi za mlade nedjeljom svira i pjeva “VIS ABBA” koji broji desetak članova. 

Uz redovite aktivnosti za pripremu sakramenata u župi djeluje župni zbor, dječji zbor, ministrantska skupina, grupa čitača, liturgijsko-katehetska grupa, a nadamo se u idućoj godini pokrenuti i Franjevački svjetovni red. Naša župna crkvica Sv. Trojice sve više postaje mjesto prigodnih molitvenih susreta, cjelodnevnih klanjanja i prigodnih misa koje organiziraju molitvene zajednice na razini grada. Tako se tu održavaju mise i klanjanja za Prve petke, svakog 18. u mjesecu koji je posvećen sv. Josipu i prigodom molitve za domovinu za nerođene i razne druge inicijative na razini različitih udruga. U župi imamo oko 70 vjernika koji su se uključili u kumstva i pomažu školovanje djece u misiji Kongo. Pratimo i druge karitativne akcije na području naše nadbiskupije i grada. 

U našem franjevačkom samostanu na Poljudu čuvamo dugu tradiciju o blagdanu sv. Ante Padovanskog koji se u Perivoju našeg samostana svečano slavi kroz 13 utoraka i misama na sam blagdan. Mise utorkom vode različiti svećenici. Ove godine trodnevnicu je vodio fra Ivan Matić, voditelj duhovnih susreta kuće “Tabor” u Samoboru. Mise na sam blagdan su bile lijepo posjećene, dječju misu i blagoslov djece i cvijeća je vodio fra Ivan Matić a glavnu večernju misu vojni ordinarij mons. Jure Bogdan. Naš samostan je i mjesto brojnih ispovijedi o Uskrsu i Božiću, a dobro su posjećene i mise zornice kojima se pripremamo za Božić. U samostanu živi osam franjevaca svećenika. U prostorima samostana djeluje Franjevački institut za kulturu mira i Vicepostulatura za proglašenje blaženima našeg franjevca fra Ive Perana koji je rodom iz Kaštel Starog.