ŽUPNE OBAVIJESTI - GODINA OČINSTVA - 7. NEDJELJA KROZ GODINU 19.2.2017.

U ovom tjednu slavimo ove blagdane i spomendane:        

         Srijeda: KATEDRA SV. PETRA APOSTOLA, blagdan

         Četvrtak: Sv. Polikarp, biskup i mučenik, spomen

Mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski prihvatio je prijedlog župnika fra Tomislava i imenovao na pet godina članove ŽPV-a i Ekonomskog vijeća u Župi sv. Trojice na Poljudu. Popis imena župnih suradnika imate na oglasnoj ploči ispred crkve. Zahvaljujemo svim vijećnicima koji su prihvatili ovaj poziv i koji će prisegu o vršenju službe položiti na početku Korizme. 

U utorak obavljamo pobožnost sv. Anti 15 minuta prije večernje sv. mise u 18 sati.

Mladi iz naše župe koji su se prijavili za Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru, koji se održava 29. i 30. travnja ove godine, idu na ovaj susret zajedno s mladima iz župe Sv. Mateja – Ravne njive. Sve ostale informacije mladi će dobiti u četvrtak na pripremnom susretu u 20.30 sati.  

Iduće nedjelje u 9 sati starta polumaraton sv. Duje po ulicama našeg grada i dobrim dijelom naše župe. Trasa ide preko brodogradilišta, Lore, poljudskog stadiona i ulice Sedam Kaštela prema Marjanu. Kako su u to vrijeme mise u našoj crkvi mole se vjernici da budu strpljivi zbog regulacije prometa u prijepodnevnim satima. Očekuje se oko 1.500 trkača.

Od tiska imamo novi broj Glasa Koncila, Svjetlo riječi, Veritas…

 

E-duhovne vježbe

Digitalno doba nezaustavljivo nas tjera naprijed. Na tom putu čovjek često zaboravlja na svoju nutrinu, na svoj duh, svoju dušu. Vrijeme korizme svake nas godine vraća duhovnoj obnovi.

 

Bratstvo Franjevačkoga samostana u Pazinu u suradnji s još nekoliko braće franjevaca pokrenulo je projekt e-duhovne vježbe.

U kršćanskoj tradiciji duhovne vježbe su dani u kojima osoba želi na sustavniji način, redovito pod vodstvom duhovnika, provjeriti svoj život i obnoviti svoje predanje Gospodinu. Duhovne vježbe obično pretpostavljaju boravak u nekom samostanu ili duhovnom centru gdje se one održavaju. Međutim, mnogi teško nalaze vremena da se povuku na nekoliko dana u mir i posvete intenzivnijem duhovnom življenju i dubljoj molitvi. Zbog toga su osmišljene e-duhovne vježbe u kojima će sadržaji za dnevno obavljanje razmatranja i osobnu molitvu biti poslani zainteresiranima u njihov e-sandučić, kako bi tko želi, u tišini svoga redovitog života, mogao obaviti duhovne vježbe.

Želiš se duhovno obnoviti? Želiš rasti u duhovnom životu? Na pravom si mjestu! Prijavi se za osobne e-duhovne vježbe i na svoju e-adresu dobivati ćeš tekstove koji će ti pomoći graditi odnos s Gospodinom.

U ovaj projekt E-duhovnih vježbi uputili su se braća franjevci fra Drago Vujević, fra Marinko Klaić, fra Darko Tepert, fra Josip Vlasic, fra Tomislav Šanko i fra Željko Barbarić, koji se spremaju na ovaj korizmeni put. Pozivaju vas da im se pridružite u e-duhovnim vježbama.

E-šta? Duhovne vježbe u online obliku. Niste pokušali? Nisu ni oni. Idemo? Ispunite obrazac na ovoj poveznici  www.bit.ly/e-duhovne 

Svaki dan kroz korizmu u svoj e-sandučić dobit ćeš tekstove i upute za molitvu i razmatranje. Uz pomoć tih tekstova pomoći ćeš Gospodinu da Ti otkrije svoje Lice i da Te obnovi. Provjerit ćeš svoj život i donijeti dobre odluke za korake naprijed. 

Što trebaš učiniti ako želiš obaviti e-duhovne vježbe? Jednostavno je! Ne trebaš potpisivati nikakav ugovor. Potrebno je tek da se prijaviš ispunjajući i šaljući ovaj obrazac. Sve druge upute dobit ćeš u dva dana prije početka korizme tj. u ponedjeljak, 27. veljače i utorak, 28. veljače. I onda laganini: dan po dan kroz korizmu, sa svojim Gospodinom, s Crkvom i drugima koji će ići zajedno s Tobom... 

PS. Prijave za korizmene e-duhovne vježbe su do 26.2. uključivo!

13 savjeta svetog Antuna za kršćanski život

1. Kao što ptica ima dva krila, tako duša ima vjeru i nadu. Vjera se i nada odnose na nevidljive stvari, a iz vidljivih dižu se prema nevidljivima. No oni koji vjeruju samo riječju i koji svoju nadu stavljaju samo u sebe, svoje stvari i čovjeka, požudno teže za zemaljskim stvarima, na njima se zaustavljaju i samo u njima uživaju.

2. U pokori su, kao u badema, tri dijela: gorka kora, čvrsta ljuska i slatko sjeme. Gorka kora označuje gorčinu pokore, čvrsta ljuska ustrajnost, a slatko sjeme nadu u oproštenje.

3. Kao što je na rukama deset prstiju, tako ima deset vrsta šibanja, to jest trapljenja što ga moramo primjenjivati: odricanje od vlastite volje, uzdržavanje od jela i pića, stroga šutnja, bdijenje u molitvi, plač zbog grijeha, čitanje svetih knjiga, materijalni rad, velikodušno sudjelovanje u pomaganju bližnjemu, skromno odijevanje, preziranje sebe. S tih deset prstiju moramo prihvatiti bič i udarati se nemilosrdno jer ćemo u dan kazne koja će slomiti kosti, to jest našu oholost, postići milosrđe.

4. Opaši se pojasom ispovijedi i podigni svoju odjeću kreposti da se ne uprlja svjetovnim stvarima ove zemlje. I nemoj željeti zadržavati se u obilju zemaljskih stvari u kojem su se mnogi izgubili, nego u jednostavnosti i tjesnacu siromaštva.

5. O čovječe, koji često radiš prema prilikama, ugledaj se na pčele i nauči se mudrosti! Pčele ne idu od cvijeta do cvijeta preskočivši neke, već prema potrebi sabiru na jednom i vraćaju se u košnicu. Nemoj ni ti posvetiti pozornost mnogim riječima koje čuješ ili čitaš, niti napustiti neku misao da prijeđeš na drugu, kao što čine površni, koji neprestano prevrću po knjizi, slušaju razgovore i riječi te nikada ne postižu znanje. Prikupi od jednoga ono što ti treba i sok položi u košnicu pamćenja. Biljka koja se često presađuje, kaže neki filozof, ne postaje bujna.

6. Kad bismo raspolagali i s mnogo vremena, trebali bismo ga upotrebljavati oprezno i štedljivo, piše filozof Seneka. Budući da nam je vrijeme ograničeno, što moramo činiti? Sine, računaj s vremenom kao sa svetom stvari.

7. Neka nitko ne podcjenjuje vrijeme što ga je izgubio ispraznim brbljanjem. Vrijeme je, naime, dragocjeno i o njemu ovise dani spasenja. Osim toga, izrečena riječ se ne vraća, izgubljeno se vrijeme više ne može nadoknaditi. Neki kažu: “Pa valjda je slobodno razgovarati da prođe vrijeme.” Upotrijebi radije vrijeme što ti ga je Gospodin dao da zadobiješ oproštenje, zaslužiš milost, činiš pokoru i dođeš do slave!

8. Stavimo se na zadnje mjesto. Zadnje je mjesto misao na smrt, i tko se na njoj zadrži, taj više ne teži za prvim mjestom. Sv. Jeronim kaže: “Lako će prezreti sve tko stalno ima na pameti da jednom mora umrijeti.” Idi, brate, i saberi se na tom mjestu, gledajući izdaleka i pozdravljajući nebeski Jeruzalem. Duboko uvjeren da si prolaznik i gost na zemlji, nećeš se nikome pretpostaviti, nego ćeš se smatrati nedostojinim od svih. I tada će ti Isus reći: “Prijatelju, pomakni se naviše; po poniznosti te priznajem svojim prijateljem.

9. Slijedi me! – poziva Isus – jer ja poznem dobar put kojim ću te voditi. Samo je put poniznosti put mudrosti. Svaki drugi put je put ludosti, jer je put oholosti i propasti.

10. U cvijetu zapažamo: ljepotu boja, draž miomirisa, nadu ploda. Tako u pravoj poniznosti postoji ljepota sveta života, draž dobra glasa i nada spasenja. Kao što se cvijet šireći miris ne kvari, tako se i istinski ponizan ne uznosi. Promatrajući cvijet, nadam se plodu: kada vidim istinski poniznoga, nadam se da će biti blažen u nebu.

11. Oni koji se ne pouzdaju u sebe, nego u Gospodina koji je Bog nade, ponovno će zadobiti snagu da budu jaki u njemu i slabi pred svijetom. Stavit će krila dvostruke ljubavi, kojima će poput orlova letjeti prema nebu. Letjet će da zadobiju nagradu vječne radosti i neće se umoriti, jer onome koji ljubi ništa nije teško.

12. Rasti i razvijaj se prema gore. Ne kao repa, koja se razvija pod zemljom, nego kao palma, koja se proteže u visine. Moraš biti kao lastavica koja se ne hrani na zemlji, nego kukce hvata leteći zrakom.

13. Znaš li gdje ćeš naći ljepotu svoje duše? U ljubavi prema bližnjemu, kojega trebaš okrijepiti milodarom ljubavi, u tijelu i u duši.

preneseno sa www.bitno.net

Orahovo drvo - 5.list

Živi Bog u nama ❤️

Svaki put kad bih u životu imala poteškoću, nosila teško breme ili križ, u paketu su dolazili i veliki ljudi. Veliki oslonci. Velika vjera. Nikada nisam ništa postigla sama. 

Što su izazovi i problemi bili veći, Bog mi je slao veće ljude. I oslobađao me od površnosti onih koji nisu bili u stanju ponuditi ruku pomoći poput moga osobnoga Šimuna Cirenca. Uvijek se sjetim koliko se Krist samo ponizio da nam da priliku da mi njemu pomognemo. Pazi sad: mi, neznatni mali ljudi imamo priliku ponijeti križ Boga našega. No, reći će mnogi da se taj povijesni trenutak ne može ponoviti i pitamo se kako mi možemo pomoći nositi Kristov križ. Odgovor je jednostavan: pomažući bližnjima! Kad god mi je uistinu bilo teško, iznenada su mi se na vratima srca gnijezdili Veliki ljudi. Sve sami gorostasi plemenitosti i dobrote. U svakome od njih ja sam vidjela Boga; oni su bili čista Božja providnost i dar. Tako da, ma kroz što god prolazili, ne gubite vjeru ni nadu. Niste sami! Bog je s vama. Kroz prave ljude On je s Vama.

I kad tražite dokaze da Bog postoji, pogledajte oko sebe. Istinska, sebedarna ljubav usađena u srca dobrih ljudi istinski je dokaz kako Bog postoji i kako nas voli. Stvorivši nas na svoju sliku, On je udahnuo svoju božansku milost i ljubav u svakoga od nas. Bog je Ljubav posađena u svijet, u srca ljudi. Naučite je prepoznavati u drugima i u sebi i sve će biti puno lakše.

Mislim da je problem ovoga svijeta površnost. Previše očekujemo od Boga, a premalo smo spremni otkinuti od svoga komfora, od sebe, za druge. Pa smo, inficirani tom površnošću spremni bijesno pitati: Gdje je taj Bog dok djeca umiru od raka, gdje je Bog dok se ubijaju milijuni u Siriji? A ja Vas pitam: Gdje si ti dok ti prijatelj boluje sam? Gdje si dok ti susjeda nema za kruh? Gdje si kad nekoga nepravedno optuže? Gdje sam ja?! Gdje smo mi, tu je i Bog. On nam daje priliku da djelujemo, da preuzmemo dio odgovornosti za ovaj ranjeni i osamljeni svijet. On traži nas. On nas treba. Bog može djelovati bez čovjeka, ali daje čovjeku ulogu sukreatora dobroga. Odazivamo li se na poziv ili tapkamo u mraku?! Bog je Ljubav koja se najsavršenije utjelovljuje u čovjeku. Za to utjelovljenje potreban je osoban pristanak svakoga od nas. Pristaješ li na to poslanje ili i dalje revidiraš Boga ljutito mu tražeći zamjerke i propuste?! 

Bog je Ljubav. Sve druge definicije i filozofska razmatranja suviše su neznatna da bi nadišla ovu: Bog je Ljubav. I ništa više. Jer od Ljubavi ne postoji više. I sve velebno iz Ljubavi potječe i u Ljubav se utječe.

(Anita Plazibat)